Krajina u srcu - portal iz srca Krajine | kus.ba

Zahvaljujući nedavnim arheološkim iskapanjima na području gdje se nalazio veličanstveni minojski grad Knosos ili Knos, utvrđeno je kako je tijekom ranog željeznog doba dotični bio oko triput veći nego što se dosad pretpostavljalo.

„Knosos, poznat kao veličanstveni lokalitet grčke kulture brončanog doba, središte Krete i prijestolnica mitskog kralja Minosa, kao i dom zagonetnog labirinta, bio je napredni centar minojske kulture”, izjavio je arheolog dr. Antonis Kotsonas sa Sveučilišta Cincinnati.

Ruševine Knososa, središta minojske civilizacije koja je svoj vrhunac doživjela u razdoblju od 2000. godine pr. Kr. do 1380. godine pr. Kr. FOTO: Bernard Gagnon/CC BY-SA 3.0

I dok su arheološka istraživanja Knososa dosad uglavnom bila usmjerena na lokalitete iz brončanog doba, nedavna iskapanja pozabavila su se razvojem grada kasnijem razdoblju, nedugo nakon što je grad ušao u željezno doba negdje u 11. st. pr. Kr. Štoviše, u iskapanjima ostataka iz željeznog doba u proteklih desetak godina, na prethodno neistraženim lokalitetima na svjetlo dana izašlo je pravo obilje minojske kulture željeznog doba, počevši od raznovrsne lončarije pa sve do iznimno raskošnih grobnih ukrasa i svakodnevnog nakita.

„Ovo istraživanje ukazalo je na značajan rast grada tijekom ranog željeznog doba, baš kao i na porast količine i kvalitete uvoznih proizvoda porijetlom s grčkog kopna, Cipra, Bliskog istoka, Egipta, Italije, Sardinije i zapadnog Mediterana. Nijedno drugo nalazište iz egejskog razdoblja nema toliko raznovrsne ostatke koji uključuju broncu i ostale metale, nakit i lončariju”, otkrio je dr. Kotsonas.

Rekonstrukcija izgleda palače u Knososu (FOTO: StudyBlue.com)

Važno je naglasiti kako iskopani artefakti, a posebice oni pronađenih u grobnicama, ukazuju na bogatstvo i ugled Knososa, jer su upravo svojevrsni statusni simboli pokapani zajedno s preminulima. „Razlikovanje artefakata namijenjenih za svakodnevni život od onih namijenjenih za pokop, od presudne je važnosti kod utvrđivanja veličine naselja, kao i za razumijevanje demografskih, sociopolitičkih i ekonomskih kretanja u zajednici”, konstatirao je dr. Kotsonas.

„Čak i u ovako ranoj fazi detaljne analize podataka, čini se kako je ovdje bila riječ o kružno uređenom, podosta gusto naseljenom mjestu koje se protezalo posred knososke nizine, najmanje od istočnih obronaka akropole do rijeke Kairatos, te od potoka Vlychia na jugu pa do otprilike na pola puta između Minosove palače i brda Kephala”, pokušao je u grubim crtama objasniti dimenzije naselja dr. Kotsonas.