Krajina u srcu - portal iz srca Krajine | kus.ba

Najnoviji izvještaj Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) upozorava da stepen zagrijavanja vodenih površina na Zemlji utiče na ponašanje morskih vrsta, smanjuje ribarska područja i prouzrokuje širenje bolesti.

Porast temperature okeana "najveći je izazov naše generacije" koji mijenja konstituciju morskih vrsta, smanjuje ribolovna područja i počinje da širi bolesti među ljudima, piše u dosad najsadržajnijoj analizi zagrijavanja okeana.

Okeani su već apsorbirali ogromne količine toplote zbog povećanja emisija gasova, a to je uticalo na gotovo sve morske vrste, od mikroba do kitova, kaže izvještaj Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) u čijem je stvaranju učestvovalo 80 naučnika iz 12 država.

Značajne promjene koje se događaju u okeanima počinju da utiču i na čovjeka.

- Zbog domino efekta mnogi za čovjeka važni sektori se nalaze pod prijetnjom, kao što su ribarski pojasevi, život na obalama, upravljanje rizikom na obalama, zdravlje i obalni turizam - navodi se u izvještaju.

- Ono čemu trenutno svjedočimo nalazi se van moći našeg uticaja. Ukupna slika budućnosti poprilično je crna - kaže Den Lafoli, jedan od glavnih autora izvještaja.

- Vjerovatno nismo ni svjesni našeg ukupnog uticaja na okeane. Jednostavno ne cijenimo što oni rade za nas - tvrdi Lafoli.

Površinski sloj okeana debljine nekoliko metara ugrijao se za 0,13 stepeni Celzijusa od početka 20. vijeka, a procjenjuje se da će do kraja 21. vijeka temperatura porasti za još 1-4 stepena Celzijusa.

Okean je apsorbirao 90 posto viška toplote koju je stvorila čovjekova aktivnost. Da je ista količina toplote koju je upila dva kilometra debela površina okeana otišla u atmosferu, površina Zemlje bi se tokom prošlog vijeka ugrijala za nevjerovatnih 36 stepena Celzijusa, a ne za jedan stepen.

U izvještaju se navodi da bi toplija voda mogla otključati milijarde tona smrznutog metana s morskog dna i pustiti ih u atmosferu što bi "skuhalo" Zemljinu površinu. Globalno zagrijavanje već tjera morske životinjske vrste da mijenjaju svoje ponašanje što dovodi do bježanja životinja ka hladnijim predjelima oko polova. Ribe koje žive na sjevernom Atlantiku, kao što su inćun, haringa i skuša, već sada napuštaju svoja staništa i kreću se sjevernije u želji da pronađu ugodnije mjesto za život.

Kretanje riba uveliko će utjecati i na živote 4,3 milijarde ljudi koji se oslanjaju i na ribu koju koriste u ishrani. Tako bi u jugoistočnoj Aziji prinos od ribarenja mogao pasti za skoro trećinu do 2050. godine ako se emisije štetnih gasova ne smanje.

Osim toga, čovjeku prijete i bolesti koje će se lakše širiti zbog toplijih okeana, kao što su kolera i trovanje hranom uslijed povećanja bakterija u vodi, a treba spomenuti i da će se broj razornih uragana povećati zbog povećanja energije u okeanima i atmosferi.

IUCN-ov izvještaj preporučuje proširenje zaštićenih okeanskih područja kao i smanjenje emisija štetnih gasova.

- Jedini način da očuvamo raznovrsnost morskog života i zaštitnički kapacitet okeana jeste da značajnije i brže smanjimo emisije štetnih gasova - kaže direktorica IUCN-a.