Krajina u srcu - portal iz srca Krajine | kus.ba

Početkom mjeseca maja na rubovima korita rijeke Jale u naselju Slavinovići uočene su naftne mrlje, nakon čega se ponovo počelo postavljati pitanje da li će Tuzla pored uglja i soli postati poznata i po “crnom zlatu” nafta? Na ovo pitanje trenutno niko nema zvaničan odgovor, s obzirom da detaljna istraživanja na ovu temu do danas nisu sprovedena.

Određena naftna istraživanja na području Tuzle vršena su periodično od 1898. do 1992. godine, međutim značajnije provjere koje bi dovele do eventualne ekspolatacije nafta nikada nisu započete.

Bušotine iz 1938. godine

Profesor okolinske sigurnosti na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli dr. Zvjezdan Karadžin za Klix.ba je kazao da su dva reda bušotina sa međurazmakom od 150 metara u naselju Bare u dolini rijeke Požarnica urađena 1938. godine.

“Odatle je nekoliko pozitivnih bušotina. Nafta iz tih bušotina je u prvo vrijeme transportovana u rafineriju u Bosanskom brodu ali je bila jako gusta i bilo ju je nerentabilno prevoziti u takvom stanju. Te godine potom je otvorena destilerija nafte u nekadašnjoj Špiri na mjestu sadašnjeg Bingo City centra u Tuzli, da bi došlo do havarije nakon tri mjeseca. Shell je nedavno vršio istraživanje nafte u BiH i pokazalo se, po njima, nerentabilno za eksploataciju”, kaže Karadžin za Klix.ba.

Nafta

U drugom redu u istom naselju se nalazi još nekoliko bušotina iz kojih izlazi nafta na površinu. Jedna od njih je, pojašnjava Karadžin, poprilično izdašna.

“Nafta se iz te bušotine konstantno tokom godina izdiže na površinu, s tim što je u zimskom period gusta i gomila se neposredno oko bušotine, dok u toplije vrijeme postaje tečnija i migrira u rijeku koja se nalazi na nekoliko metara od bušotine”, ističe Karadžin, naglasivši da bi upravo ovo mogao biti jedan od mogućih razloga zbog kojih je došlo do pojave naftnih mrlja na zidovima korita rijeke Jale.

Dodaje da bi drugi mogući razlog mogao biti u tome da stanovnici koji obrađuju zemlju oko bušotine lopatama ili kantama prikupe naftu i bace u obližnju rijeku koja se ulijeva u Jalu.

“Oko bušotina iz kojih ističe nafta neophodno je uraditi sistem za kaptiranje kako bi se spriječio kontakt s rijekom Požarnicom”, savjetuje profesor okolinske sigurnosti na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli.

Karadžin upozorava da pojave naftnih mrlja ne treba olako shvatiti, nego čim prije pristupiti istraživanjima kako i odakle ona dotiče u naselje Slavinovići.

“Prilikom izlijevanja nafte dolazi do vrlo opasnih negativnih uticaja na vodotok. U prvih osam dana ispare veoma slabije otrovni alkani, dok se parafini biološki razgrade. Međutim, preostaju veoma otrovni i stabilni nafteni, čija toksičnost traje godinama. U ostacima teških frakcija nafte koji plivaju na površini vode nalaze se i kancerogene supstance, kao naprimjer benzopiren”, navodi Karadžin.

Čekaju se potpuni rezultati analiza

Inače, proteklih nekoliko dana stručno osoblje Agencije za slivno područje rijeke Save sprovodi detaljne analize uzoraka iz rijeke Jale kako bi se utvrdilo o čemu je zaista riječ, a zvanični i potpuni rezultati se očekuju u narednim danima.

Iz Sektora laboratorija za vode Agencija za vodno područje rijeke Save za Klix.ba su potvrdili da je uzorkovanje vode obavljeno u prisustvu nadležnog kantonalnog vodnog inspektora 4. maja ove godine, kada je zabilježen visok vodostaj rijeke Jale.

“Na vodotoku nisu primjećene naftne mrlje u momentu uzorkovanja, nego samo na obalama, na deset do 15 centimetara iznad nivoa vodotoka. Mrlje izgledaju kao bitumenska masa i nalaze se na svakih tri do pet metara na potezu od 500 do 800 metara”, pojasnila je za Klix.ba Nezafeta Sejdić, rukovoditeljica Sektora laboratorija za vode Agencija za vodno područje rijeke Save.

Sejdić kaže da su uzeta tri uzorka na lokalitetima 50 metara uzvodno od pojave naftnih mrlja, zatim na središnjem dijelu ispitivanog poteza te 300 metara nizvodno od pojave naftnih mrlja.

“Na uzorcima je provedena ciljana screening analiza na GC/MS-u da bi se utvrdio njihov kvalitativni sastav. Utvrđeno je da su u uzorcima prisutni policiklični aromatski ugljikovodici (PAH-ovi) i mineralna ulja. Koncentracija policikličnih aromatskih ugljikovodika će biti utvrđena u narednih nekoliko dana”, pojašnjava Sejdić.

Nafta i naftne mrlje su se pojavile na potezu na kojem nema benzinskih pumpi niti drugih privrednih subjekata koji bi mogli dovesti do zagađenja sa naftnim derivatima, nego je prisutan samo uticaj naselja Gornja Tuzla i Simin Han, odnosno urbanih otpadnih voda.

“Cijenimo da bi za dodatne analize bilo dobro da se ispitaju uzorci tla”, naglašava Sejdić.

U cijeli ovaj slučaj aktivno je uključena i Uprava za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona, na čiji zahtjev se i rade spomenute analize vode.

Kantonalni vodni inspektor Hidajet Ribić za naš portal je kazao da će se o ovom slučaju detaljno moći govoriti tek nakon što stignu potpuni rezultati analiza.