Krajina u srcu - portal iz srca Krajine | kus.ba

Poznata hakerska mreža 'Anonymous' prošli je tjedan na svojim službenim stranicama postavila video u kojem najavljuje da će NASA uskoro objaviti otkriće inteligentnog vanzemaljskog života.

O čemu je riječ i trebamo li se ozbiljno pripremati za veliku vijest koja bi na mnogo načina mogla utjecati na naše poimanje svijeta, a time i povijest? Za odgovor na ova pitanja potrebno je analizirati video koji je u pet dana od objave na YouTubeu pogledan gotovo 850.000 puta.

Činjenica da je uradak na YouTubeu postavljen 20. lipnja, samo dan nakon što je NASA objavila da su znanstvenici uz pomoć Svemirskog teleskopa Kepler otkrili 219 mogućih novih ekstrasolarnih planeta od kojih bi 10-ak moglo biti nalik Zemlji, u ovoj je priči posebno indikativna. Naime, ona prilično jasno ukazuje da je Keplerovo veliko otkriće najvjerojatnije izravan povod za poruku Anonymousa.

Drugi vjerojatan povod zasigurno su komentari NASA-inog glasnogovornika Thomasa Zurbuchena izrečeni pred američkim Kongresom 26. travnja na temu službenog naziva 'Advances in the Search for Life' (napredak u potrazi za životom).

"Uzimajući u obzir sve različite aktivnosti i misije koje tragaju za dokazima o postojanju vanzemaljskog života, nalazimo se nadomak jednog od najvećih, najdubljih otkrića u povijesti", rekao je tom prigodom Zurbuchen.

"Jesmo li spremni?"

Video Anonymusa započinje upravo citatom NASA-inog glasnogovornika da bi se potom nastavio pitanjem jesmo li spremni za priopćenje ili očekujemo malene mikrobe na udaljenim egzoplanetima?

"Postoje mnogi koji neslužbeno tvrde da je čovječanstvo već uspostavilo kontakt s vanzemaljcima i to ne sa sićušnim mikroorganizmima koji plutaju unaokolo u golemim vanzemaljskim oceanima već s naprednim civilizacijama sposobnim za putovanja svemirom", poručuje video Anonymousa.

U prilog ovoj prilično odvažnoj i dalekometnoj spekulaciji Anonymusi nadalje u većem dijelu svojeg videa nižu i miješaju razne snimke NLO-a, deklasificirane državne dokumente o svjedočanstvima 'bliskih susreta treće vrste', službene dokumente o radu na protokolima kojima bismo se trebali rukovoditi u slučaju da stvarno sretnemo inteligentne vanzemaljce kao i podatke o ubrzanom razvoju potrage za potencijalno nastanjivim tijelima u i izvan Sunčevog sustava.

Među ostalim, video spominje otkriće sustava TRAPPIST-1 u kojem je početkom 2017. identificirano čak sedam planeta sličnih Zemlji koji oko matične zvijezde kruže u tzv. zoni Zlatokose – dovoljno blizu da bi na njihovoj površini moglo biti vode u tekućem stanju. U tom otkriću posebno je zanimljivo to što se sustav nalazi u našem kozmičkom susjedstvu.

"Sustav TRAPPIST-1 udaljen je od nas samo 39 svjetlosnih godina, a njegovo otkriće ukazuje nam da u malom kutku u kojem se nalazi Sunčev sustav ima obilje materijala potrebnog za stvaranje planeta, što pak može značiti da bi planeti nalik na Zemlju mogli biti bliže nego što smo izvorno mislili. Buduća istraživanja ovog planetarnog sustava mogla bi otkriti uvjete pogodne za život", rekao je  NASA-in glasnogovornik u travnju.

"Jesmo li sami?"

Ulje na vatru oduševljenja hakerske organizacije vjerojatno je dolio i Tweet od 19. lipnja u kojem Zurbuchen entuzijastično poručuje:

"Vau, 219 mogućih novih planeta! Podaci NASA-inog Keplera pokazuju da uz većinu zvijezda postoji najmanje jedan planet... Jesmo li sami?"

No entuzijastične izjave NASA-inog glasnogovornika, koje se izvučene iz konteksta mogu nategnuto interpretirati kao svojevrsna priprema za pravu, veliku vijest koja uskoro slijedi, treba shvatiti i prihvatiti s određenom rezervom, odnosno cum grano salis.

Naime, treba razumjeti prave uzroke oduševljenja znanstvenika, a njih je nekoliko.

Jedan od njih je činjenica da je misija Kepler od svojeg početka 2009. godine do danas otkrila više od 4.000 potencijalnih ekstrasolarnih planeta od kojih je 30-ak vrlo slično Zemlji – kameni su, sličnih su dimenzija i nalaze se u zoni Zlatokose. To je fascinantan rezultat koji nitko nije ni sanjao, a kamoli očekivao.

Drugi razlog za optimizam svakako je činjenica da NASA sljedeće godine planira lansirati još napredniji teleskop za traganje za planetima i životom u svemiru – svemirski teleskop James Webb. Ta supersenzitivna misija moći će otkrivati tragove vode, metana, kisika, ozona i drugih kemikalija u atmosferama egzoplaneta. Nazočnost ovih elemenata i spojeva mogla bi nam reći koliko su uvjeti na otkrivenim svjetovima pogodni za život te možda čak ima li na njima vanzemaljaca.

Treći razlog za oduševljeni ton Zurbuchena svakako treba tražiti u činjenici da su s dolaskom Donalda Trumpa na vlast svi znanstvenici u SAD-u na laganoj vatri. Naime, antiznanstveno raspoloženi predsjednik nije se ni najmanje dokazao kao veliki mecena znanosti; naprotiv, mnogim istraživačkim institucijama već je srezao sredstva, a brojne preostale imaju vrlo opravdanih razloga strahovati za budućnost.

Dakle, u opisanom kontekstu riječi Zurbuchena definitivno stoje i imaju smisla – DA, agencija će već sljedeće godine imati vrlo moćno oruđe za potragu za životom u svemiru, osobito ako se sve u tom smislu nastavi prema planovima što će ovisiti o financijama; no, istovremeno treba reći NE, nitko sa sigurnošću ne može reći hoćemo li vanzemaljce otkriti u narednih par godina ili u nekoliko desetljeća. Osobito ne možemo znati hoće li život, čak i ako ga pronađemo, biti inteligentan.