Krajina u srcu - portal iz srca Krajine | kus.ba

Curcuma longa poznata kao žuti korijen ili indijski šafran (engl. Indian saffron, turmeric) biljka je iz porodice đumbi­ra (Zingiberaceae).

Potječe iz jugoistočne Azije pa joj je domovina pojas od Vijetnama do južne Indije. Danas se uzgaja u tropskim područjima po cijelom svijetu.

Kurkuma je gomoljast korijen od svijetložutonarančaste do žutosmeđe boje. Začin se dobiva mljevenjem osušenog korijena i koristi se u mnogim kuhinjama diljem svijeta. Dostupan je na tržištu, a specifičan je po tome da se dodaje i u slatka i u slana jela.

Miris kurkume je ugodan, sličan đumbiru, dok je okus ljuto peckav i blago gorkast. U europskoj kuhinji rjeđe se koristi samostalno, češće u mješavinama začina kao što je curry, koji pored ove biljke sadrži još i korijandar, papar, kim i gorušicu.

Kurkuma je i prirodno bojilo te se, osim kao dodatak prehrani, u nekim dijelovima svijeta, poput Indije, koristi i za bojenje tkanina. U popisu dodataka prehrani na deklaracijama proizvoda ima oznaku E100, gdje se broj odnosi na boje (E100 – E199) i jedan je od rijetkih dodataka prehrani (prirodno bojilo) s oznakom siguran. U prehrambenoj industriji najviše se upotrebljava kao prirodna boja koja se dodaje maslacu, pojedinim sirevima, uljima ili pecivima.

Opis biljke: kurkuma je višegodišnja tropska zeljasta biljka­ koja kao i ostale biljke iz porodice đumbira ima izrazito debeo podanak s korijenjem koje je na kraju gomoljasto odebljalo, dok nadzemni dio ima široke listove poput lancete i blijedožute cvjetove u zbijenom češeru sličnom cvatu smještenom u gornjem dijelu biljke.

Sastav biljke: korijen biljke sadrži ugljikohidrate, masti, gorke tvari (terpene), masne kiseline te aktivne tvari kurku­minoide (od 3 do 8 posto), od kojih je najzastupljeniji kurkumin te eterično ulje (od 2 do 7 posto), dok vitaminsko-mineralnom kartom dominira provitamin A iz skupine karotenoida, vitamin C (svježi korijen), vitamin B6, magnezij, natrij, kalij i željezo.

Kurkuma je upravo biljni začin bogat karotenoidima (biljnim pigmentima) koji korijenu biljke daju karakterističnu žutonarančastu boju koja je, uz plavu, postala zaštitni znak Kariba, gdje se biljka među ostalim uzgaja. Kombinacija te dvije boje čak se u dizajniranju prostora označava kao “karipski stil”. Poznato je više od 600 vrsta karotenoida. Pored toga što daju boju biljci, oni su i njezin imunološki sustav, koji joj pomaže da dozrije na suncu, a ne izgori.

Biljni pigmenti su inače stabilni i ostaju nepromijenjeni u tkivu biljke, osušenim dijelovima biljke ili njezinu prahu, pa primjerice kuhanjem ostaju očuvani. Vitamin A može nastati iz karotenoida koji su mu slični i po biokemijskoj građi. Ubrajamo ga u vitamine topljive u mastima, a nazivamo ga i zaštitnikom epitela kože i sluznica. Podržava pravilnu funkciju imunološkog sustava.

U našem organizmu provitamin vitamina A (beta-karoten) biokemijskim se reakcijama pretvara u vitamin A kada je to organizmu potrebno.
Biljke bogate beta-karotenom su: mrkva, bundeva i slatki­ krumpir (batat). Kuhanjem se povećava sadržaj provitamina, dok se pirjanjem na ulju ili dodatkom malo ulja nakon kuhanja osigurava bolja apsorpcija.

Zeleno lisnato povrće: blitva špinat, radić, endivija, kelj, raštika, list celera i peršina, te komorač, maslačak, matovilac i vlasac sadrže dosta tog provitamina. Voće bogato njime je: dinja, marelica, nektarina, breskva, kaki jabuka, mango i papaja.

Karotenoidi iz kurkume nadopunjuju se i djeluju u sinergiji s aktivnim tvarima biljke, kojima se u posljednje vrijeme daje sve veća važnost.
Ljekovito djelovanje: aktivna komponenta iz korijena biljke je kurkumin iz skupine kurkuminoida koji ima protuupalni, antialergijski i antiseptički učinak na naš organizam.

Začini – biljna ljekarna iz kuhinje

Pažljivim odabirom začinskog bilja ne samo da osiguravamo bolji okus, miris i izgled hrani, nego pridonosimo i uravnoteženoj prehrani. Sirove biljke, ali s pažnjom osušene, sadrže vitamine, minerale i fitohranjive tvari koje doprinose boljoj apsorpciji hranjivih tvari, jačanju imuniteta i očuvanju vitalnosti organizma. Začini dopunjuju prehranu i u mnogim kuhinjama svijeta posvećuje im se posebna pozornost. Najčešće se pojedini dijelovi biljke suše i usitnjuju ili se pažljivom obradom melju i koncentriraju u prah koji sadrži biljne hranjive sastojke bez vode u obliku ekstrakta.

Kurkuma i probava

Poput češnjaka, čilija ili papra, dakle ljutih začina, kurkuma potiče metabolizam, pospješuje razgradnju masti, ubrzava cirkulaciju, potiče izlučivanje štetnih tvari (ima detoksikacijsko djelovanje) te je poznata ljekovita biljka kod probavnih tegoba. U kombinaciji sa kimom (kuminom) pomaže u regulaciji povišenog i ukupnog i LDL kolesterola.
Cijeli je niz pozitivnih učinaka ove biljke na probavu:

  • potiče izlučivanje enzima probave
  • poboljšava apsorpciju hranjivih tvari iz hrane
  • stimulira peristaltiku crijeva i regulira probavu
  • povećava stvaranje mucina (sluzi) u želucu
  • povoljno utječe na pravilan rad jetre i izlučivanje žuči
  • pomaže metabolizmu bjelančevina
  • ima blagi baktericidni učinak.

Kurkuma i reumatizam

Mnoga znanstvena istraživanja pokazuju da kurkuminoidi­ imaju protuupalno djelovanje, a posebno kod gihta. U istraživanju koje je u studenom 2006. godine objavljeno u časopisu “Arthritis and Rheumatism” potvrđeno je da aktivne tvari kurkuminoidi koče upalne prostaglandine i na taj način djeluju protuupalno i imaju analgetički učinak. Poznato je da kod gihta dolazi do trajno povišene razine mokraćne kiseline u krvi.

Najčešće je uzrok povećano stvaranje ili smanjeno izlučivanje mokraćne kiseline zbog poremećenog metabolizma purina. Posljedično soli mokraćne kiseline odlažu se u pojedine zglobove, gdje se formiraju kristali, što dovodi do artritisa koji najčešće i najprije počinje u malim zglobovima šake ili stopala. Upalu karakterizira crvenilo, nagla bol, oteklina, lokalna toplina i katkad povišena tjelesna temperatura. Poslije može doći do deformacije pojedinih zglobova.

Koncentrirane aktivne tvari iz biljke (kurkumin) koje djeluju i kao prirodni biljni lijek protiv bolova i pomažu kod poremećenog metabolizma mokraćne kiseline mogu se naći i na našem tržištu u obliku kapsula, a koriste se ne samo za ublažavanje reumatičnih bolova nego i drugih bolnih i upalnih stanja primjerice bolnih menstruacija, astme, ekcema i psorijaze.

Nova znanstvena istraživanja pokazala su pozitivan učinak kurkume u prevenciji Alzheimerove bolesti.

Kurkuma se može dulje vrijeme uzimati kao čaj, primjerice umjesto jutarnje kave, a u malim količinama može se dulje vrijeme uzimati kao začin.