Krajina u srcu - portal iz srca Krajine | kus.ba

Nakon ulaska u Novu godinu građani regije mogu očekivati više cijene hrane, struje, cigareta i nekretnina, navode udruženja potrošača u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj.

 

Proizvodi u Bosni i Hercegovini poskupljuju postepeno i vrlo skriveno, a da to nije najavljeno, upozoravaju iz Ureda ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini.

"To zovemo 'tihim' i 'skrivenim' poskupljenjima. Naime, u trgovinama se mogu naći proizvodi čija je cijena ostala ista, a pakovani su u manjim količinama od uobičajene", objašnjava Ljubica Čolović, pomoćnica ombudsmana.

"Primjera radi, umjesto uobičajenog od 500 grama, proizvod se pakuje u 400 grama. Potrošač prividno dobiva utisak da se radi o istoj cijeni, a proizvod je itekako poskupio."

U entitetu Federacija BiH u decembru je najavljeno i povećanje cijene električne energije od 1. januara, na koje je Regulatorna komisija za električnu energiju u FBiH već dala saglasnost.

"Iako navedeni regulator kao jedan od razloga za poskupljenje navodi usaglašavanje cijena struje u EU, Regulatorna komisija za električnu energiju RS-a ističe da u entitetu Republici Srpskoj neće doći do poskupljenja", kaže Čolović.

Prema njenim riječima, u Bosni i Hercegovini je najavljeno i povećanje cijena cigareta i duhanskih proizvoda te će od 1. januara maloprodajne cijene po kutiji cigareta biti uvećane za 30 i više feninga.

Skuplji prehrambeni proizvodi u Srbiji

Nedavno je ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajićrekao da nema ekonomskih razloga za podizanje cijena osnovnih životnih namirnica u toj zemlji.

Međutim, iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS) tvrde da su ovih dana dobili informacije da se od januara očekuje novi val poskupljenja.

"Ono što posebno zabrinjava jeste i najava da će poskupeti neki proizvodi čije se sirovine proizvode u Srbiji, što je ekonomski neopravdano. To je neka roba široke proizvodnje, prvenstveno prehrambeni proizvodi. Slatkiši za 15 posto, grickalice, alkoholna pića, paštete i mesni narezi za osam posto", navodi Mladen Alsirović, pravni savjetnik u NOPS-u.

Tvrdi da poskupljenje donekle može biti opravdano samo za robu koja se uvozi, s obzirom na slabljenje kursa dinara u 2014.

Međutim, ističe, trgovačke marže u Srbiji su i dalje toliko visoke da bi se slabljenje dinara vrlo lako moglo kompenzovati smanjenjem marži, naravno, ukoliko to trgovci žele.

"Istina je da će oni na kraju profitirati, ako zadrže marže na istom nivou i ako tu razliku i svoj gubitak zbog promene kursa evra svale na krajnje potrošače."

Više cijene nekretnina u Hrvatskoj

Građani u Hrvatskoj ulaskom u Novu godinu mogu očekivati više cijene nekretnina. Od 2015. godine u toj zemlji na snagu stupaju zakonske odredbe prema kojima će se na građevinsko zemljište plaćati porez na dodatnu vrijednost (PDV).

"Prema regulativi Europske unije od 1. siječnja, umjesto dosadašnjih pet posto poreza na promet nekretninama, fizičkim osobama razrezivao bi se porez na dodanu vrijednost po stopi od 25 posto", kaže Ilija Rkman, predsjednik Društva za zaštitu potrošača Hrvatske.

Međutim, kako ističe, ne može se predvidjeti hoće li doći do poskupljenja hrane, poljoprivrednih proizvoda, goriva...

"Tu postoje utjecaji, kao što su ukrajinska kriza, sankcije SAD-a i EU prema Rusiji, rat u Siriji i Iraku, cijene nafte, drastične klimatske promjene."

"Dakle, globalna financijska i gospodarska kriza i recesija mijenjaju pravila na tržištu, uz ostalo i pravila definiranja cijena životnih potreba", dodaje.

Potrošači ne mogu izdržati poskupljenja

Rkman navodi i da je očigledno kako život postaje sve skuplji, a s druge strane govori se o "mjerama štednje, održivoj potrošnji, rastu nezaposlenosti, ovrhama, osobnim stečajima".

I druga udruženja potrošača u zemljama regije upozoravaju da je kupovna moć građana jako pala te da poskupljenja iscrpljuju potrošače.

"Plate zaposlenih u Bosni i Hercegovini se smanjuju ili im se redovno ne isplaćuju. Veći broj radnika ostaje bez posla. Cijena rada i penzija ne prati rast troškova života, a potrošači su suočeni sa problemom nabavke osnovnih proizvoda iz potrošačke korpe", kaže Ljubica Čolović, pomoćnica ombudsmana.

Dodaje i da je veći broj bh. potrošača primoran da kupuje osnovne proizvode na akcijskoj prodaji ili proizvode pred istekom roka trajanja.

"Bh. potrošači iz dana u dan sve su siromašniji te bombastični natpisi tipa ‘Jad i bijeda u BiH', nažalost, ne izgledaju kao pretjerivanje", ističe.

Alsirović iz NOPS-a ukazuje na izuzetno nisku kupovnu moć građana Srbije, koji, kaže, više jednostavno ne mogu na svojim leđima iznijeti val novih poskupljenja.

"U tom slučaju govorimo i o egzistencijalnom ugrožavanju građana", zaključuje.